Intervju sa... Vesna Čarknajev, direktorka PC Press - Recepti i Kuvar online
Intervju sa... Vesna Čarknajev, direktorka PC Press - Recepti i Kuvar online

Vesna Čarknajev, direktorka PC Press, medija i izdavačke kuće, koja izdaje najuticajniji IT časopis u Srbiji i regionu, bila je naš gost.

Kada profesionalno ili privatno krenete u posetu kod nekoga ko je jedan od najvećih autoriteta u nekoj branši, verovatno ćete imati makar malo treme, tj. neće je imati samo onaj ko dobro laže. Od trenutka kada je dogovoren intervju sa Vesnom Čarknajev, bila je prisutna trema, ali ona koju sportisti zovu pozitivna.

PC Press je, bukvalno, „kolevka civilizacije“ – naravno, IT civilizacije, one medijske, još od doba bivše Jugoslavije. Više od 30 godina. A Vesna je osoba, profesionalac, koji je za kormilom ove sjajne organizacije punu 21 godinu. Iako dame ne vole o godinama, ne možemo a da to ne pomenemo!

Vesna Čarknajev, ekskluzivno za portal Recepti i Kuvar online, profesionalno i privatno…

PC Press postoji više od dvadeset godina kao izdavač najuticajnijeg IT magazina u Srbiji i regionu. Kako vi procenjujete i ocenjujete ovaj, prilično dugačak period, postojanja i opstajanja na ovom tržištu?

PC Press postoji od aprila 1995. godine, kada je izašao prvi broj, međutim, istorija ovoga što mi radimo datira od početka 80-ih godina. Tada je u okviru časopisa Računari, ekipa današnjeg PC Pressa: Dejan Ristanović, Zoran Životić, Jovan Regasek i još nekoliko saradnika, pokrenula časopis Računari u vašoj kući, iz koga je nastao jedan ozbiljan časopis, u ondašnjoj Jugoslaviji, koji je vrlo brzo stekao veliki ugled i bio najznačajniji izvor informacija svima kojima je IT bio izbor i profesionalno opredeljenje.

Do 1995. godine, Računari su postojali u okviru izdavačke kuće BIGZ, ali svi znamo koliko je ta decenija bila neprijatna u našoj zemlji i onda smo odlučili da te, 1995. godine, nastavimo da radimo isto to samo samostalno, pod imenom PC Press.

PC Press je prvi privatni računarski časopis, tada u Jugoslaviji, sada u Srbiji, koji ima tradiciju dugu 21 godinu, na šta bi trebalo dodati onih deset-dvanaest godina pod imenom Računari.

Sa sigurnošću mogu da kažem da je ekipa ljudi, na čijem se čelu od prvog dana nalaze: Dejan Ristanović, Zoran Životić, koji nas je, nažalost, prošle godine prerano napustio, Voja Gašić, još jedan Voja – Antonić, veoma značajna za istoriju razvoja računara u Srbiji.  Zajedno sa akademskom zajednicom, i  pojedinim državnim organima sa Nikolom Markovićem na čelu shvatili smo da je informatičko društvo nešto čime bi se trebalo baviti. Svi smo zajednički gradili jednu informatičku priču i stigli do danas, do ovog trenutka, kada svet izgleda potpuno drugačije nego kada smo počeli. A kako će izgledati za narednih 10 godina, to, čini mi se, niko više nije u stanju da prognozira.

Osim izdavačke delatnosti, veoma ste aktivni i u organizaciji IT konferencija. Izdvojili ste se na IT tržištu BizIT-om, konferencijom koja nije vendor orijentisana, već je to projektno i procesno tematski skup. Kakva su vam iskustva do sada, posle dve održane BizIT konferencije?

BizIT je naša poslovna konferencija, koju ćemo u novembru ove godine održati po treći put, u Klubu poslanika, 2. i 3. novembra, pod sloganom: Transformacija poslovanja.

Nalazimo se u jednom neobičnom trenutku, u kome se potpuno menjaju modeli i načini funkcionisanja. Celokupno poslovno okruženje toliko se snažno i suštinski menja da je to veoma teško pratiti. U ovom trenutku, te promene, uglavnom se tiču poslovne digitalizacije i prelaska u cloud. Naravno, nikada neće svi servisi biti u cloudu, to nije realno, ali će sve bitno i sve važno za svakog od nas, bilo da smo individualni korisnici IT-ja ili ga koristimo u poslovne svrhe, sve što znamo i sve što imamo, mislim na podatke, bilo poslovne ili lične – nalaziće se u cloudu.

Konferencije BizIT imaće ove godine četiri tematske celine, upakovane u logičan niz, u toku dva radna dana. Osim glavnih tema: infrastruktura, povezivanje, umrežavanje, kolaboracija sistema i rešenja, poslovna rešenja, bezbednost, telekomunikacije – koje će doživeti izuzetno velike promene u predstojećem periodu, biće još mnogo drugih zanimljivih.

Transformaciji medija posvetićemo mnogo pažnje, zato što mislimo da će u toj oblasti narednih godina dve doći do suštinskih promena. Pre svega, mislim na televiziju, ali i na štampana izdanja i medije. O svemu tome govorićemo detaljno na BizIT-u.

Poseban akcenat biće, kao što to radimo i u svakom broju časopisa, na obrazovanju. To je ključ razvoja IT sektora u Srbiji jer bez dobrih kadrova ne možemo da napredujemo niti da pratimo svet. Svedoci smo i svakoga dana suočavamo se sa suštinskim problemima: kadrova nema dovoljno, nisu dobro obučeni, nisu kvalifikovani za poslove koji ih očekuju. Obrazovanje koje stiču u akreditovanim obrazovnim institucijama često je malo upotrebljivo u praksi.

Osim BizIT-a, koji uspešno pripremamo treći put, PC Press je, u svojoj ranijoj istoriji, već organizovao nekoliko važnih tematskih događaja. To su bili internet seminari. Prvi internet seminar u Srbiji, koji je posetiocima objasnio šta je, uopšte, internet i nagovestio koliko će nam to promeniti živote, održan je na Kopaoniku, davne 1996. godine. A 2001. godine, kada smo kao država došli u situaciju da razmišljamo o legalizaciji softvera, PC Press je bio prvi medij i prva kompanija koja je shvatila važnost toga i odmah smo reagovali i napravili sjajan seminar o legalizaciji softvera. Time smo podržali proizvođače softvera na njihovom prvom koraku legalizacije softvera na ovom prostoru.

Možda bi trebalo spomenuti vaše aktivnosti oko nominacije i izbora najboljih sajtova u Srbiji, koje traju još duže od, recimo, BizIT-a?

Svake godine u februaru, u okviru Web TOP 50, koji se danas više ne zove tako već TOP 50 – najbolje onlajn stvari, proglašavamo najbolje onlajn stvari u Srbiji, a ove godine bio je 19. put da to radimo. Počeli smo 1996, kada je u Srbiji bilo tek par stotina veb-sajtova. Pokušali smo da ukažemo na one koji su najbolji i da na taj način motivišemo internet zajednicu. Jednostavno, da podstaknemo ljude da prave sajtove za svoje poslove i svoje kompanije.

Vrlo aktivno pratimo događanja na domaćem vebu, tj. na domaćem internetu. Blisko sarađujemo sa RNDIS-om, Registrom nacionalnog internet domena Srbije, koji uređuje tu oblast u našoj zemlji. Mislimo da je internet zajednica u Srbiji na visokom nivou i ne bih rekla da zaostajemo za svetom, ni u kom pogledu.

Intervju sa... Vesna Čarknajev, direktorka PC Press - Recepti i Kuvar online
Intervju sa… Vesna Čarknajev, direktorka PC Press – Recepti i Kuvar online

Da se samo nadovežemo na jednu od tema predstojećeg BizIT-a, a to je digitalna transformacija poslovanja. Prvenstveno mislim na digitalnu transformaciju PC Pressa kao medija. Kakvi su vaši planovi, gde vidite PC Press u budućnosti i kako odgovoriti na te izazove?

Digitalna transformacija kompletnog biznisa već traje. Mi smo već u digitalnoj transformaciji. Možda toga još nismo svesni, ali sve će biti na vebu, sve će biti u cloudu, sve će biti onlajn. Mediji su segment koji će se najviše menjati u budućnosti. Kada je reč o štampanim izdanjima, budućnost izdavaštva, kao i knjiga uopšte, apsolutno je na internetu.

Digitalni časopisi u svetu postoje već nekoliko godina i oni polako ali sasvim sigurno preuzimaju primat u odnosu na štampana izdanja. Naravno, digitalna „štampa“ (malo je to čudan izraz) prvo je zaživela u Americi, pošto to veliko prostranstvo treba pokriti štampanim izdanjem a to je njima uvek bio problem. Distribucija štampe u Americi nikada nije bila jednostavna, kao u Evropi, jer je Evropa imala dobro razvijenu prodajnu mrežu. Ima je i danas. To je bio osnovni razlog zašto su digitalni časopisi krenuli iz Amerike, kao i sve drugo što ima veze sa IT-jem. I nezadrživo se šire.

PC Press je to prepoznao i pre dve godine ima smo i mi pokrenuli naše elektronsko izdanje. Da bi neko čitao elektronski (digitalni) PC Press, treba da ode na Google Play ili App Store i tamo potraži aplikaciju koja se zove, naravno, PC Press. Po preuzimanju aplikacije, jedan deo sadržaja dostupan je za čitanje odmah, a ukoliko čitalac želi da prati aktuelne brojeve i događanja, treba da kupi taj elektronski broj ili da se pretplati na elektronska izdanja, isto kao što se pretplaćuje i na štampana. Taj proizvod ima svoju cenu koja je, naravno, niža nego za štampano izdanje, tj. časopis na kiosku. Postoji izvesna količina sadržaja koja se može čitati i bez naknade. Predlažem da svako pogleda aplikaciju i da se uveri kako će časopisi izgledati u budućnosti.

Koje od digitalnih izdanja je najpopularnije, tj. za koje digitalno izdanje se čitaoci najviše pretplaćuju?

PC Press se, po svom sadržaju, odavno opredelio da bude namenjen poslovnim korisnicima. Nas čitaju ljudi kojima je IT poslovno opredeljenje, izvor prihoda, ono od čega izdržavaju svoje porodice. U tom smislu, mi imamo konstantnu čitalačku publiku koja polako raste, ali tu nema eksplozivnih skokova, kao što bi to bilo u nekoj „lakoj” štampi gde bi neka „bombastična” tema mogla da izazove bitan pomak čitanosti i poveća prodaju. Toga kod nas nema. Mi smo ozbiljne novine, pišemo o ozbiljnim temama i obraćamo se ozbiljnim ljudima. Kada su stvari tako postavljene, onda je bitan kontinuitet i blagi rast, koji mi imamo kada je reč o elektronskom izdanju.

Elektronsko izdanje je, u ovom trenutku, u priličnoj meri kopija štampanog, s tim što donosi i multimedijalni sadržaj, koji u štampanom izdanju nije moguć. Elektronsko izdanje bogatije je za dodatni multimedijalni sadržaj.

Dok dođemo do situacije da ljudi prepoznaju šta je ono što treba platiti, a šta je ono što je besplatno i dok uoče razliku između onoga što je besplatno dostupno i onoga što zahteva neku monetizaciju, proći će neko vreme. Tako i mi, još uvek, imamo više čitalaca štampanog izdanja nego digitalnog, ali ne odustajemo od digitalnog, jer nam je potpuno jasno kuda svet ide i šta će se za par godina desiti, što je relativno kratko vreme.

Kada biste bili u prilici, bilo personalno ili kao kompanija, da počnete da se bavite nečim u prehrambenom segmentu, šta bi to bilo?

Sada ću vas iznenaditi, zato sam i pristala na ovaj intervju. Moj drugi posao je poljoprivreda.

Pre dve godine, moja porodica, s mojim najstarijim sinom na čelu, odlučila je da se bavi poljoprivredom i posadili smo  u okolini Kragujevca plantažu borovnica. Ove godine smo imali drugu vegetaciju. Rod je bio veoma mali, skroman, što je očekivano za tu fazu razvoja biljaka, a od sledeće godine mogli bismo da budemo ozbiljni proizvođači ovog sjajnog voća.

Ako me pitate zašto smo odlučili da uđemo u bilo kakav posao sa hranom, to je zbog toga što je naš utisak da će u budućnosti postojati samo IT i hrana. Ništa drugo.

Automobile, kuće, puteve – praviće roboti. Voziće nas roboti. Avionima će upravljati roboti.

Naravno, IT će biti i te kako prisutan u proizvodnji hrane.

Šta vam je omiljena hrana, omiljena poslastica? U krugu porodice ili u restoranu?

Ja nisam osoba koja bi smela da priča o zdravoj hrani i svi koji me poznaju to znaju. Moj problem je pre svega nepravilna ishrana, a ne nezdrava. Nije to velika količina ili hrana koja ne bi smela da se jede. U pitanju je nepravilna ishrana. To znači da se jede jednom ili dva puta dnevno. Da se prvi put jede tek oko podneva, da se drugi put jede tek kada se završe dnevne obaveze, a one mogu da se završe u sedam, osam ili devet uveče.

To je dovoljno da se shvati koliko nezdravo živimo – ja i većina ljudi koje poznajem. I to, naravno, nije dobro. Da to treba menjati – svakako treba menjati. Šta nas u tome sprečava? Nedovoljna odlučnost i nedovoljna svest koliko je to važno. Ako kažemo da nemamo vremena ili da nas ometaju obaveze, brige zbog posla, zbog dece, zbog kuće – to su sve izgovori. Apsolutno nemamo svest koliko je to značajno. Postaćemo svesni, svi mi koji nepravilno živimo, jednog dana kada to počne ozbiljno da nam smeta. Nadam se samo da ću postati svesna pre toga.

U poslednje vreme, dosta razmišljam o tome kako se hranimo. Veoma sam nezadovoljna što primećujem da se i moja deca veoma nepravilno hrane. Na sebe još i mogu da utičem, ali na njih ne mogu. Nažalost, to je činjenica. Pod pritiskom smo „brze hrane” koju kupujemo u pekarama, kioscima, to je svima jednostavno, najbrže… Tome smo svi podlegli a to ništa ne valja! To treba da menjamo, ako možemo.

Šta najviše volim? Mediteransku kuhinju, sve što dolazi iz mora, ali ipak bih izdvojila ribu kao nešto što najradije jedem. Uglavnom je jedem u restoranima, s obzirom na to da nisam baš neki specijalista koji ume dobro da je pripremi kod kuće. Ako idem u restoran, obično biram neki riblji, a njih u Beogradu ima vrlo korektnih. Jeste da su neprijatno skupi i tamo se retko odlazi, ali kad želite pravo zadovoljstvo, ima načina da se pronađe mesto gde se ono može doživeti.

U kućnim uslovima, u poslednje vreme otkrila sam uređaj koji se zove – rerna. Deluje da sam, konačno, izabrala dobar štednjak, koji ima odličnu rernu i da sam kupila dobro posuđe. Sve što sam nekada spremala odozgo – na ringlama, sve više spremam u rerni. Jer, savremene rerne i posuđe dozvoljavaju da se skoro sve napravi u rerni. Osim supe, ništa više ne kuvam na plotni. I to je super! Ne samo što je ukusno, ne samo što je zdravije, jer se troši manje ulja, već je odlično zbog toga što staviš u rernu, uključiš na određenu temperaturu i završio si posao. Recimo, juče sam napravila nešto što bi se zvalo bećar paprikaš, ali – u rerni. I ispalo je odlično!

Od slatkiša? Da, nažalost, volim slatkiše… Omiljeni mi je čizkejk i to je jedna od retkih poslastica koju baš dobro umem da napravim. Priznajem da nisam vešta domaćica i spisak onoga što pravim je relativno kratak, ali to što pravim – uradim dobro. Ali, nisam osoba koja istražuje, koristi egzotične začine, poseže za neobičnim receptima… Ne. Trudim se da kuvam jednostavno, ukusno i, ako je ikako moguće, da bude što zdravije. Obraćam pažnju na to u onoj meri u kojoj se to može. Čizkejk stvarno sjajno pravim. Odličan je, iako ga pravim bez maskarpone sira koji mi je preskup, ali ima dovoljno drugih sastojaka kojima se može zameniti. A ako je preliv od borovnica, i to još od domaćih koje su organske, to je onda prava stvar.

Intervju sa... Vesna Čarknajev, direktorka PC Press - Recepti i Kuvar online
Intervju sa… Vesna Čarknajev, direktorka PC Press – Recepti i Kuvar online

Za kraj jedno pitanje, u stvari to je informacija koju sam čuo sinoć od zajedničkog prijatelja: da li ste bili vlasnik jedne ekskluzivne ribarnice?

Nije bila ekskluzivna ribarnica. To je bio pokušaj, u periodu kada je mora porodica, odnosno, moj suprug razmišljao čime će se baviti i napravio je eksperiment, koji nas nije proslavio. Bila je to jedna mala ribarnica u kojoj se prodavala skupa riba, na mestu gde nije bilo kupaca za takvu robu. U šali volim da kažem kako sem mene, niko nije kupovao u toj ribarnici. Od toga smo odustali i evo nas sada na otvorenom polju, gajimo borovnice i baš smo srećni zbog toga!

Hvala vam puno na vremenu! Mi ćemo se truditi da uvek pratimo šta PC Press radi i da promovišemo kvalitetan digitalni i onlajn sadržaj koji kreirate!

Beograd, jul 2016.
Razgovor vodio: Miodrag Ilić
Recepti i Kuvar online, Linkom-PC doo, sva prava zadržana, All rights reserved

PROČITAJ: GDE MOŽE DA SE KUPI KNJIGA TRADICIONALNI RECEPTI DOMAĆE SRPSKE KUHINJE?

Pročitajte još:

Portal Recepti i Kuvar online je svrstan u TOP 50 sajtova u Srbiji!

Ukoliko vas interesuju svi naši recepti, kliknite na link: RECEPTI. Zbirke najboljih recepata naših saradnika nalaze se u sekciji kuvar, ukoliko želite više da pročitate, klikinte na link: KUVAR. Ukoliko želite da pogledate našu naslovnu stranu, kliknite na link: RECEPTI I KUVAR ONLINE homepage.

Ne propustite nijedan recept – Recepti i kuvar online na Facebook-u. Ostanite u toku, pratite Recepti i Kuvar twitter obaveštenja!