Kako se slavio Uskrs u srezu Boljevačkom, početkom 20. veka
Kako se slavio Uskrs u srezu Boljevačkom, početkom 20. veka

Velik-dan, Voskresenije, Uskrs, Vaskrs. – Uskrs je pokretan praznik. Kako se slavio Uskrs u srezu Boljevačkom? Ovaj je praznik je bio više poznat kao Velik-dan ili kao Voskresenije nego kao Uskrs ili Vaskrs. Posle Božića Uskrs dolazi u red najvećih i najmilijih praznika. I Uskrs se, kao i Božić, praznuje tri dana. O običajima i slavljenju Uskrsa u Boljevačkom srezu, početkom 20. veka, govori se u knjizi Savatija M. Grbića: Srpska narodna jela i pića iz sreza Boljevačkog, 1925.

Kako se slavio Uskrs?

Na Uskrs, izjutra rano, čim ustane domaćica odmah nastavi bakrač sa vodom na vatru. U vodu meće: zdravac, bosiljak, selvin i koprivu. Kad se voda malo ugreje, njome iskupa svu decu redom i i obuče ih. Posle toga gleda druge domaće poslove i sprema ručak.

Na Uskrs se narod pozdravlja sa: “Hristos Vaskrs!”, na šta se odgovara: “Vaistinu Vaskrs!”

Gde u mestima ima crkva, domaćin toga dana ide u crkvu. Kad se vrati iz crkve ručaju. Pre nego što će se omrsiti, valja svako čeljade da okusi malo vina. Vino piju da bi preko cele godine bili rumeni kao vino. Posle vina okuse malo i od drena. Dren uzimaju da bi bili zdravi kao dren. Za tim se omrse sirom, a posle sira uzimaju crvena jaja, te i od njih malo okuse. Posle toga ručaju ostala jela. Seljaci ne jednu jagnjeće mesto pre Đurđeva-dana. Zato za ovaj dan i ne kolju jagnje, već prase, ćurku, gusku, kokoš itd. Čobani, koji su kod stoke, ovoga dana ne mrse, već jedu leće (sočivo), da bi im se bolje patila stoka. Ovoga dana čobani ne uzimaju u ruke ni jaje, da im ne bi patila stoka od gotunara.

Ako neki stran čovek dođe u kuću, domaćica mu pri polasku pruži jaje govoreći: “Hristos Vaskrs!” a ovaj primajući jaje odgovara joj “Vaistinu Vaskrs!”

Od Uskrsa do Spasova-dne uvek se o slavama peva ova pesma: “Gospode pomiluj, Gospode pomiluj, Gospode pomiluj! Ristos vaskrese iz mertve, smert mi, smert mi popravi, suždemi dva groba, živo darovno!”.

Na sva tri dana Uskrsa, posle ručka, skupljaju se momci, devojke i mlade žene na igru, koja traje do mraka.

Od Uskrsa pa do Spasova-dana seljaci ne rade ni u jedan četvrtak: ne oru, ne kopaju, volove ne prežu itd. Sve te četvrtke praznuju, da grad ne bi tukao polje. Narod te četvrtke zove velikima, a ima ih sedam.

O Uskrsu je običaj, da se dva tri šarena jaja ostave i čuvaju. Jedno od njih upotrebe o Đurđevu-danu, kad stanu da kupaju decu; drugo opet čuvaju da metnu u konopljeno seme, kad ga ponesu da seju, da bi konoplje bolje rodilo i da ga ne bi tukao grad. Pored toga, još se čuvaju dva tri jaja, da se nađu kad bi se slučajno nešto iz kuće ukralo. Kad se što ukrade iz kuće baju crvenim jajetom, da bi pronašli ukradenu stvar. Crveno jaje još i zato čuvaju, da bi se poštedila i sačuvala kuća od razne štete i boleština.

Trećeg dana Uskrsa u selu Sumrakovcu iskupe se devojke na igru i tu u igri određuju, koje će se devojke te godine udati. Ta se igra zove Čubra Mara.

Posle ručka iskupe se na igrištu momci i devojke. Čim se iskupi više njih, odmah počinje kolo. Jedan od momaka svira u sviralu ili u gajde, a ostali momci i devojke igraju. Posle dužeg igranja, izdvoje se devojke, koje se računaju kao udavače, t. j. one koje nemaju stariju braću za ženidbu niti starije sestre za udaju, pa naprave zasebno kolo i uhvate se za pojas. Kolo se kreće polako i udesno. Nekoliko istaknutijih mladića obilaze kolo i vrebaju, koju će od devojaka gurnuti u kolo. Oni se obično u napred dogovore, koje će devojke ući unutra. Devojke se obično čuvaju, da ih ne gurnu u kolo, jer se posle moraju udati te godine.

Kad već gurnu dve devojke u kolo, one stanu jedna prema drugoj sa savijenim glavama i maramama na ustima. Kolo se kreće polako na desnu stranu u podjednakom taktu. Čim se kolo krene, pevice, obično četiri devojke, ranije za to određene, otpočnu dve i dve na glas pevati:

Čubra Maro, jesi l’ čula Maro, ¹)
Čubra Maro, da ti svekar pošo,
Čubra Maro, i kolač ti pono,
Čubra Maro, na kolaču kita,
Čubra Maro, Turci ga skobili,
Čubra Maro, pa ga pogubili,
Čubra Maro, padni te ga žali,
Čubra Maro, ne boj mi se, Maro,
Čubra Maro, teva laža biće,
Čubra Maro, ljubi koga oćeš,
Čubra Maro, ili mene il’ do mene.

¹) Svaki se red dva put ponavlja. Prvo svaki red otpevaju prve dve pevice, pa to isto i one druge dve, i to tako ide dok se cela pesma ne svrši.

Kad pevice otpevaju: “Čubra Maro, padni te ga žali”, onda se one dve devojke u kolu zagrle i dogovaraju, koju će od devojaka poljubiti. Čim pevice otpevaju: “Čubra Maro, ljubi koga hoćeš, Čubra Maro, ili mene il’ do mene”, kolo se razbegne, a one dve devojke pojure ostale devojke i koju uhvate poljube. One gledaju da poljube one devojke, koje su stigle za udaju. Poljubljene devojke, misli se, udaju se iste godine. Ovim se završuje Čubra Mara i zatim nastaje obično kolo, koje traje do mraka.

Stare žene veruju, da kada bi izostalo igranje Čubre Mare, ne bi bilo dobro ni po momke ni po devojke.

Izvor: Srpska narodna jela i pića iz sreza Boljevačkog, 1925., Savatije Grbić

RECEPTI ZA USKRS

Pročitajte još:

Najbolji recepti na Android aplikaciji za vaš mobilni telefon ili tablet!

Portal Recepti i Kuvar online je svrstan u TOP 50 sajtova u Srbiji!

Ukoliko vas interesuju svi naši recepti, kliknite na link: RECEPTI. Zbirke najboljih recepata naših saradnika nalaze se u sekciji kuvar, ukoliko želite više da pročitate, klikinte na link: KUVAR. Ukoliko želite da pogledate našu naslovnu stranu, kliknite na link: RECEPTI I KUVAR ONLINE homepage.

Ne propustite nijedan recept – Recepti i kuvar online na Facebook-u. Ostanite u toku, pratite Recepti i Kuvar twitter obaveštenja!