Kefir gljiva je jedan od naziva za kefir zrnca (poznati su i nazivi: tibetanska gljiva, kefirna gljiva). Kefir zrnca su, u stvari, simbioza mikroorganizama, koja je sastavljena od grupe želatinoznih grudvica, a koja jako podsećaju na „cvetiće“ karfiola.

Želatinozne grudvice, ili kefir gljiva, kefir zrnca – stvaraju fermentisani napitak, koji nazivamo kefir, tako što jedu mlečni šećer (glukozu i galaktozu). Do danas nema naučnog odgovora kako su nastala kefirna zrnca, a brojni pokušaji da se ova zrnca proizvedu u laboratoriji, završavaju neuspehom.
Kefirna zrnca (iako ih mnogi zovu kefirna gljiva) su dugovečna, nemaju rok trajanja i ako ih pazite, trajaće vam jako, jako dugo. Sama se razmnožavaju – u zavisnosti od vrste mleka i okoline u kojoj pravite domaći kefir, njihov rast je oko 20% – 30% mesečno, u odnosu na početnu količinu kefirnih zrnaca.

Ona se ne prodaju već morate pronaći nekoga, ko će vam ih pokloniti. Ali, s obzirom na činjenicu da samostalno i stalno rastu, to neće biti problem. Kad neko počne da pravi kefir, ubrzo ima i višak kefirnih zrnaca koja može pokloniti prijateljima ili bilo kome, ko je zainteresovan.
Kefir izgledom podseća na jogurt, ali je kiselijeg ukusa, zbog načina fermentacije i prisustva alkohola (etanola) i ugljen-dioksida. Ukoliko želite da iskusite sve prednosti i dobrobiti ovog lekovitog napitka, nemojte konzumirati industrijski proizveden, jer za njegovu proizvodnju nije moguće koristiti prava kefirna zrnca. Takođe, industrijski kefir se čuva u plastičnoj ambalaži, što nije preporučeno.
Legenda kaže da je kefir nastao na Kavkazu. Stanovnici Kavkaza su tajnu kako se proizvodi kefir čuvali vekovima, pre nego što je vest o čudesnom napitku počela da se širi. Legende i priče o kefiru su pronašle put do moskovskog Instituta za stomak i crevne bolesti, gde su doktori prepoznali njegovu vrednost i primenu u lečenju pacijenata.
Dokazana i nedokazana lekovita svojstva kefira:
- jačanje imuniteta
- regulacija holesterola
- detoksikacija organizma
- regulacija krvnog pritiska
- bolesti želuca –gastritis i dr..
- smiruje creva, potpomaže bolje varenje
- bolesti jetre – masna jetra, ciroza
- bolesti bubrega i žuči
- kefir gljiva je prirodni antibiotik
- respiratorne bolesti
- nesanica, stres i anksioznost
- malokrvnost i loša cirkulacija
- protiv kandide i drugih gljivica i bakterija
- pomaže kod alergija
- usporava razvoj malignih oboljenja
Kako napraviti domaći kefir? Potrebno vam je PUNOMASNO neprerađeno mleko: kravlje, ovčije, kozje – samo ako ste na to primorani, koristite pasterizovano (dugotrajno), ali bi trebalo da ga izbegavate.
Napomena: ne preporučuje se korišćenje metalnih predmeta (kašike, kašičice, zatvarači za tegle…), kao i plastičnih posuda (flaše, činije, tegle…). Takođe, preporučuje se da se prve dve-tri ture kefira bace, jer napitak obično bude suviše jak i jako kiseo.
U staklenu teglu punomasnog neprerađenog mleka stavite jednu vrškom punu kašiku kefirnih zrnaca za blaži kefir (ako hoćete jači stavite dve kašike), zatvorite teglu gazom, ili papirnom salvetom i ostavite je na sobnoj temperaturi (van direktnog svetla) da odstoji 24 sata (min 12 sati). Sobna temperatura bi trebalo da bude veća od 20 C stepeni. Ako tegla stoji duže od 24 sata, to se naziva sekundarnom fermentacijom. Kravlje mleko, kada se fermentacijom pretvori u kefir postaje gusto i ima prepoznatljiv kiselkasti ukus. Posle 24 sata stajanja, kefir je gotov. Zrnca se procede drvenom ili plastičnom cediljkom. Zatim se kefirna zrnca speru vodom i stavljaju se u novu količinu mleka u tegli.
Ukoliko zrnca ne koristite, stavite ih u teglu sa mlekom (zrnca samo da ogreznu u mleku) u frižider, i tako mogu da stoje do sedam dana. Neki kažu da zrnca čak mogu da se i zamrznu, pa kad se odmrznu treba im par dana dok ne „prorade“, ali, to nismo isprobavali.

Ako želite da zaustavite sekundarnu fermentaciju (nastaje od 24 sata do 48 sati od stavljanja zrnaca), stavite tegle sa proceđenim kefirom u frižider, pa se na hladnom fermentacija usporava.
Sekundarna fermentacija je dobra za dijabetičare i osobe netolerantne na laktozu, jer mikroorganizmi prerađuju i poslednje ostatke mlečnog šećera (laktoze) u mlečnu kiselinu i ugljen-dioksid. Ovakav kefir sadrži i do 2% alkohola, vitamine B1, B6, B9, folnu kiselinu, itd.
Kad počnete da konzumirate kefir, može doći do blagih nuspojava u probavnom sistemu, ali kod većine nestanu nakon par dana.