Predavanje: Preduzetništvo u Norveškoj | Recepti & Kuvar Online - Šta da kuvam danas?
Photo: Anđela Stevanović/NOVOSTI

Norveški ambasador, razgovarao sa studentima beogradskog univerziteta o preduzetničkim iskustvima Severnjaka

Photo: Anđela Stevanović/NOVOSTI
Nils Ragnar Kamsvåg, Photo: Anđela Stevanović/NOVOSTI

Na poziv studentske, nevladine organizacije Mreža za poslovni razvoj a u okviru projekta Škola poslovnih veština, norveški ambasador, Nils Ragnar Kamsvog, je studentima beogradskog univerziteta u svečanoj sali Rektorata, 5.3. održao predavanje o preduzetništvu na kome je podelio norveška iskustva, inspirišući prisutne da i sami možda krenu tim putem.

“Veliki broj najpoznatijih proizvoda koji su u mnogome promenili naš svakodnevni život imamo upravo zahvaljujući preduzetnicima. Šumpeter je bio u pravu kada je rekao da preduzetnici mogu, a često i doprinose menjanju društva.” Ovim rečima je ambasador, pozivajući se na čuvenog ekonomistu Jozefa Šumpetera, započeo predavanje o preduzetništvu.

Po ambasadorovim rečima, obe zemlje, i Srbija i Norveška, treba stalno da transformišu i razvijaju svoju privredu kako bi bile konkurentne i kako bi obezbedile budućnost i blagostanje svojim građanima. Unapređivanje inovacije i preduzetništva treba da budu sastavni deo jedne takve strategije.

”Onaj ko hoće da bude taj pokretač promena u Šumpeterovom smilu, mora biti radoznao, spreman da preuzme rizik, optimista, ali i da zna da izvuče lekciju iz neuspeha”, dodao je ambasador. ”Baš takvi su bili Norvežani kada su prvi put ušli u biznis sa ribom. Pre četrdeset godina u Norveškoj uopšte nije postojao uzgoj ribe. Privreda za male poljoprivrednike je slabila i u uzgoju ribe su videli nešto što bi moglo biti dodatni izvor prihoda za poljoprivrednike koji žive blizu mora. Imali smo tu komparativnu prednost da imamo dosta fjordova koji su zaštićeni, ali takođe i vodu koja cirkuliše tako da je veoma pogodna za uzgoj ribe”, rekao je ambasador. ”Sve u svemu, bilo je to put pun uspona i padova, ali se ne kraju ispostavilo kao veliki uspeh. Norveška je danas drugi najveći izvoznik morskih proizvoda na svetu, a samo prošle godine je od izvoza lososa zaradila pet milijardi evra.”

Ambasador smatra da nije poenta u izumima nove tehonolgije. ”Mnogi poznati preduzetnici zapravo nisu izumeli novu tehnologiju, već su našli bolji način njenog korišćenja ili drugačiji koncept pakovanja ili organizovanja proizvodne linije. To je bio slučaj sa Stiv Džobsom iz Epla, osnivačem Ikee Ingvarom Kampradom, Lari Pejdžom i Sergej Brinom iz Gugla, ali i norveškim uzgajivačima lososa.”

“Većina vas jede suši, koji ima lososa u sebi, ali pre 30 godina Japanci nisu jeli suši sa lososom, tako da smo mi pokušali da ga ubacimo na tržište, da ih zainteresujemo, a kao rezultat je sve više ljudi želeo da kupi upravo takav proizvod”, rekao je gospodin Kamsvog.

On je zatim naveo sličan potencijal Srbije navodeći primer projekta unapređenja proizvodnje i izvoza meda koji je finansirala Norveška ambasada u Srbiji. “Ovo je bio veoma mali projekat koji smo podržali i u prvoj godini, 120 tona meda je izvezeno iz Srbije u Norvešku, što je 10 odsto celokupne potrošnje u Norveškoj. A za dve godine, srpski med je preuzeo 30 odsto norveškog tržišta. To ukazuje na potencijal”, zaključio je Kamsvog.

”Podsticaji Vlade bi svakako doprineli daljem razvoju preduzetništva u Srbiji. Jedna od stvari na koju je Norveška veoma ponosna je ideja klastera. U osnovi, ideja je da se okupi više ljudi koji su manje-više u sličnom biznisu, te da se oni onda međusobno takmiče, ali i razmenjuju ideje koje će stvoriti novu tehnologiju i povećati konkurentnost.Najbolji primer preduzetništva i inovacije u Norveškoj je podvodni sektor. Prošle godine je zabeležen promet od 24 milijardi evra samo u ovoj oblasti, a reč je o sektoru koji nije postojao pre 40 godina. Mnoge kompanije iz ovog sektora u svetu se sele u Norvešku upravo zbog klastera. Međutim, biti preduzetnik je izazovan poziv jer kako studije pokazuju, samo jedna trećina firmi opstane u prvih pet godina. Dakle, osim pronalaženja inovativnog načina, tajming je takođe važan. Napoleon je zamolio svoje generale da budu pametni i da budu srećni. Iste kvalifikacije mogu biti potrebne i preduzetnicima”, dodao je ambasador.

Norveški ambasador je na kraju dodao da se takođe veruje, da uvođenje časova preduzetništva u škole može da doprinese uspešnom preduzetništvu jedne zemlje, jer učenici na tim časovima shvataju da preduzetništvo može biti zanimljiv i isplativ poziv. “Norvežani na primer sa 15 godina počinju da uče o preduzetništvu a ”osnivanje i vođenje” kompanije je deo nastavnog plana i programa,” istakao je gospodin Kamsvog.

Cilj projekta Škola poslovnih veština je da pruži mladima znanje i veštine s kojima se ne susreću u toku redovnog obrazovanja, a sve kako bi se smanjila nezaposlenost i kako bismo unapredili i što bolje iskoristili intelektualni kapital mladih ljudi u zemlji. Neke od tema kojima se Škola poslovnih veština bavi su: preduzetništvo, liderstvo, diplomatski odnosi, komunikacija, odnosi sa javnošću, timski rad, psihologija uspeha, poslovna etika, ljudska prava, lokalni razvoj, demokratija.

Predavači su eminentni stručnjaci iz Srbije i inostranstva poput Džona Lenoksa (profesora sa Univerziteta Oksford), dr Jurgena Spisa (direktora instituta za Humanističke nauke), Tonija O’Brajana (direktora Britanskog saveta za Zapadni Balkan), Laurenta Stokvisa (Ambasadora Holandije za Srbiju i Crnu Goru), Stefena Fiša (izvršnog direktora Ernst & Young-a), Gi Đokena (izvršnog direktora UNESKO centra za mir iz Vašingtona), Slavice Pavlović (Finansijskog direktora Eurobanke) i mnogi drugi. Nova sezona predavanja započeta je gostovanjem dobitnice Nobelove nagrade za mir za 2003. godinu, dr Širin Ebadi iz Irana, koje je u okviru Škole poslovnih veština održano 22. oktobra 2014. na Građevinskom fakultetu.

Pročitajte još:

Ukoliko vas interesuju svi naši recepti, kliknite na link: RECEPTI. Zbirke najboljih recepata naših saradnika nalaze se u sekciji kuvar, ukoliko želite više da pročitate, klikinte na link: KUVAR. Ukoliko želite da pogledate našu naslovnu stranu, kliknite na link: RECEPTI I KUVAR ONLINE homepage. Ukoliko želite da pogledate sve tekstove iz kategorije Vesti, kliknite na link: VESTI.

Ne propustite nijedan recept – Recepti i kuvar online na Facebook-u. Ostanite u toku, pratite Recepti i Kuvar twitter obaveštenja!