Čitajući knjigu Srpski narodni običaji iz sreza Boljevačkog, koje je prikupio, opisao i objavio Savatije Grbić 1925. godine, nailazimo na mnoge poznate, ali i nepoznate detalje kako se slavio Božić. Evo originalnog teksta iz knjige. Hristos se rodi!

Božić. – Čim prevali pola noći već se ustaje. Ovoga jutra običaj je, da domaćin sam naloži vatru. Kad vatra stigne metne se prase uz nju, da se peče. Čim je prase metnuto, izbaci se puška. Vatra se neprestano pomalo podstiče, koliko treba da se prase lepo ispeče. Narod veruje, da su ovoga dana verige hladne, pa ma koliko velika vatra bila. Onome što okreće prase donesu u jedan tanjirić slane vode i jedan prutić, koji je na vrhu rascepljen i kroz rascep mu je provučena čista krpica, te njome umače u slanu vodu i maže ozgo po prasetu, da bi mu kožica bila mekša. Ko opet želi da kožica od praseta bude tvrđa i da pod zubima ruska, taj maže mašću ozgo po prasetu. Kad se prase od vatre izmakne domaćin opet izbaci pušku, unese prase u kuću ali tako,  da glava od praseta ide napred. Domaćin stupajući u kuću govori: “Hristos se rodi! Srećan vam Božić!” Domaćica mu odgovara: “Zaista se rodi! Hvala!”

Od Božića do Vodica narod se zdravi rečima: “Hristos se rodi!” Na šta se odgovara: “Va istinu se rodi!”

Jedno žensko čeljade ide te donese sa kladenca vode. Kad se voda donese, domaćica iznese čašu vina, u koju metne nekoliko pupoljaka od drena i naspe vode, pa je daje svakome čeljadetu da pomalo okusi. To rade zato, da bi svako čeljade bilo zdravo kao dren i rumeno kao vino.

Ovoga jutra domaćica se stara, da pre sunca nahrani živinu. U jednoj rukavici ponese žita, pa u dvorištu od svojih tkanica napravi krug, tu izruči žito i svabi živinu. Krug prave, da kokoške ne bi nosile jaja van kuće.

Kad domaćin ovoga jutra prvi put izađe na polje, odlomi grančicu od rodne šljive i ulazeći u kuću govori: “Srećan Božić! Hristos se rodi!” Domaćica ga posipa žitom i odgovara: “Zaista se rodi! Hvala!” Domaćin priđe vatri i stane je čarati onom grančicom govoreći: “Koliko varnica, toliko ovaca, novaca, jarića, pilića, klasate pšenice, muške dečice, telaca, surih svinja, crnih koza, a najviše života i zdravlja!” Za tim domaćin podigne visoko onu šljivovu grančicu govoreći: “Ovolika da poraste pšenica, ječam, konoplja i sav ostali berićet!” pa je zadene u verige.

Ovoga jutra dolazi i polažajnik u kuću. Za polažajnika zovu onoga, koji se smatra kao srećan tj. onoga, za koga se drži da mu svaki posao ide od ruke, pa bio to čovek ili žena, bilo dete muško ili žensko. Kad polažajnik dođe u kuću, domaćica ga posipa žitom, i prvo mu se da da žarne vatru, i on čarajući je blagosilja: “Koliko varnica, toliko ovaca, novaca, toliko da se pati dečice, jarića, pilića, telaca, ždrebića, surih svinja i crnih koza!” Kad to izgovori, polažajnik podigne u vis grančicu od rodne šljive, što ju je sa sobom doneo i kaže: “Ovolika da poraste pšenica, ječam, konoplja i sav ostali berićet!” pa grančicu zabode u verige. Mnogi i ne zovu polažajnika, nego prvog čoveka, koji tog jutra dođe u kuću, smatraju za polažajnika i njemu dadu da čara vatru. U nekim selima zovu polažajnika na Badnji-dan te ih polazi, a ne na Božić. Kad polažajnik izvrši čaranje, nameste mu jastuk na sred kuće i on sedne i prekrsti noge. Domaćica ga opaše povesmom i on tako opasan malo posedi, da bi kvočke bolje ležale na jajima. Dok on tako sedi domaćica ga posluži kafom i rakijom. Na Božić ne daju polažajniku oraha, jer se oni sva tri dana Božića ne uzimaju u ruke. Kad polažajnik pođe daruju ga povesmom, kojim je bio opasan, pored toga dadu mu čarape ili rukavice, ili dva tri groša para.

Domaćin, dok još nije sunce izgrejalo, uzme malo u jedan koš od one slame, koja je po kući prostrta, a deblji kraj od badnjaka metne na vatru da se dobro raspali, pa onda sa slamom i badnjakom pođe u šljivar ili vinograd. Došavši tamo badnjakom zapali slamu, stane pod nekoliko šljiva i kod svake rekne: “Rodi, šljivo, ili ću da te izgorim!” Za tim ide pod jabuke i kaže: “Rodi, jabuko, ili ću da te izgorim!” Domaćin obično obiđe sve vrste voća, koje ima. Kad to svrši zakači badnjak i koš na neku šljivu, pa se vrati u kuću. Koš i badnjak tako tu i ostanu.

Ako domaćin ima pčela otide pre sunca kod košnica, zapali tu kakvu krpu i oko svake košnice obiđe. To se radi da miši ne bi pojeli pčele.

Neki opet naprave od vune lutku, pa je ostave u sred pčelanika. Još od vune naprave nekoliko venčića, pa na svaku košnicu metnu ozgo po jedan takav venčić. To čine da se prilikom rojenja ne bi plašili rojevi.

Domaćici je, pored drugih poslova, glavna briga, da spremi ručak. Za ručak obično pristavi kiseo kupus sa pastrmom ili slaninom, razvije kore i napravi gibanicu. Kad to svrši onda od projinog brašna umesi česnicu. U česnicu metne parčence drveta od drena, parčence drveta od čatme sa kuće, parčence drveta od jarma, zrno belog i crnog pasulja, zrno kukuruza, semku od tikve i parčence drveta od košnice. Ako je zadruga veća, pa ima više čeljadi no što je stvari, što se meću u česnicu, onda domaćica dometne u česnicu još neko zrno pasulja ili kukuruza, kako bi bilo u česnici toliko stvari, koliko ima čeljadi u kući. Sve se ovo zamesi u testo i umesi česnica.

Mlađi ovoga jutra gledaju da posvršavaju svoje poslove, a naročito da obiđu i nahrane stoku. Dotle već stigne i vreme ručku. Kad se svi iskupe, domaćica ili jedno žensko čeljade postavi na vreći, dole na zemlji, da se ruča, isto onako kao i na Badnje veče. Prvog i drugog dana Božica tako se ruča i večera. Kašike i viljuške, koje su na Badnji dan iznete, sad se unose u kuću. Kad je sovra postavljena, prvo se metne slanica, kadionica sa žarom, voštana sveća, kolač roždestvo i čaša sa vinom. Sva čeljad stane u polukrug oko sofre. Domaćin se prekrsti i zapali sveću, pa je prilepi za slanicu sa istočne strane. Za tim metne nekoliko zrna tamnjana u kadionicu, pa okadi tri put sveću, tri put obiđe na desno te okadi svu čeljad i sovru, pa onda ostavi kadionicu, i uzme kolač roždestvo u levu ruku a u desnu nož i nožem ga najpre zakrsti, pa ga onda preseče u vidu krsta govoreći: “Otac, Sin i Sveti Duh. Amin!” Za tim uzme čašu sa vinom i prelije kolač opet u vidu krsta govoreći: “Otac, Sin i Sveti Duh. Amin! Da se prelivaju bačve vinom i koševi žitom!” Ono vino što se prelije preko kolača vrati u čašu, jer ne valja da padne na zemlju. Domaćin sa jednom muškom glavom iz kuće, najstarijim posle njega, okrene tri put kolač govoreći svaki put: “Gospodi pomiluj!” i prelome ga. Domaćin poljubi svoju polovinu govoreći: “Hristos po sred nas!” Onaj drugi poljubi svoju polovinu kolača odgovarajući: “Jest i da budet”. Sad okrenu kolač tako, da domaćinova polovina dođe onome, sa kojim seče kolač, a ovoga polovina da dođe opet domaćinu, pa domaćin poljubi onu polovinu, što je drži govoreći opet: “Hristos po sred nas!” a onaj poljubi polovinu prema sebi i odgovara: “Jest i da budet!” Za tim opet izmenjaju polovine, pa i po treći put poljubi svaki svoju polovinu, uvek ponavljajući: “Hristos po sred nas!” i “Jest i da budet!” Kad to svrše, obojica podignu obe polovine u vis govoreći: “Ovolika da poraste pšenica i svako žito da rodi!” Za tim obe polovine kolača spuste na sto, ali tako da se prekrste. Prekrštajući kolač domaćin govori: “Ovako da se krste stogovi na njivi!” Posle ovoga domaćin uzme čašu sa vinom, kojom je prelio kolač, prekrsti se triput govoreći: “Pomozi, Bože, i današnji danče, Sveto Roždestvo, budi nam na pomoći!” i nazdravi onome, sa kojim je sekao kolač, srkne malo vina, i pruži čašu onome drugome i ovaj primajući čašu prekrsti se govoreći: “Pomozi, Bože, i današnji danče, Sveto Roždestvo, budi nam na pomoći!” pa pošto malo srkne vina vrati čašu domaćinu. Domaćin daje dalje redom po starešinstvu svakome čeljadetu da pomalo okusi vina iz iste čaše. Kad to svrše sedaju redom po starešinstvu da ručaju.

Običaj je da se na Božić prvo omrsi žensko čeljade, pa muški, a to čine da bi im se patila ženska stoka, a naročito ženska jagnjad. Kad svi sednu, domaćin uzme česnicu u ruke, pa koliko ima čeljadi u kući na toliko je komada iseče nožem, i svakome dade po jedno parče. Svaki traži svoju sreću u česnici. Ko nađe dren, znači da će ga te godine dobro služiti zdravlje, ko nađe jaram, patiće mu se volovi, ko nađe parče od čatme, biće domaćin, ko nađe semku od tikve, patiće mu se svinje, ko nađe zrno belog pasulja, patiće mu se ovce, a ko crnog, patiće mu se koze, ko nađe parče od košnice, patiće mu se pčele, a ko zrno kukuruza, patiće mu se žito. Posle ovoga nastaje ručak. Za ručak se od božićnjara odseče prvo desna plećka, pa leva, pa onda redom. Glavu ostavljaju za Vasiljev-dan. Za vreme ručka, dokle gori sveća, paze na koju stranu ide plamen od sveće, i veruju, da će taj vetar nastupajuće godine duvati. Kad se svrši ručak, sveću umoče u čašu sa vinom i tako je ugase. To vino posle daju deci da piju, da ih ne bi bolela guša. Sveća se čuva za lek stoci ili ljudima, a naročito kad naiđe prišt. Kad ta bolest spopadne stoku, onda tom svećom potpale barut, kojim ranu okade.

Sovra se ne diže na Božić, niti se đubre izbacuje.

Prvog dana Božića običaj je, da se nigde ne ide iz kuće, a naročito ne u goste. Svaki taj dan provodi u pesmi i veselju kod svoje kuće, jedino mladež što posle ručka, ide na igru.

Kako se proslavlja prvi dan Božića, tako se proslavlja i drugi dan, samo što se drugoga dana ide i dolazi u goste.

Trećeg dana Božića, rano izjutra, pokupi se sva slama, koja je po kući bila prostrta, pa je ostavi i upotrebi za gnezda, u kojima će kokoške jaja nositi. Narod veruje, da ne valja tu slamu na đubre bacati. Neki ovu slamu meću po voćkama, između raklji, a naročito po šljivama, da bi bolje rodile. Kad je slama pokupljena, onda se kuća počisti i unesu klupe i stolice, koje su na Badnji dan iznete.

PROČITAJ: Božićna česnica – kako da je napravite?

O Božiću se pevaju ove pesme:

1.

Letela je, koledo,

Medna buba, koledo,

Letela je, koledo,

Uz Dunavo, koledo,

Letela je, koledo,

Niz Dunavo, koledo,

Tražila je, koledo,

Mladog Boga, koledo.

 

2.

Oj ubava, koledo,

Mala momo, koledo,

Dunu vetar, koledo,

Iz planine, koledo,

Te donese, koledo,

Muško čedo, koledo,

Ono nosi, koledo,

Za pojasom, koledo,

Tri nožića, koledo,

Jedan seče, koledo,

Česnicu, koledo,

Drugi seče, koledo,

Pečenčići, koledo,

Treći seče, koledo,

Kolačići, koledo,

Dunu vetar, koledo,

Te donese, koledo,

Vrana konja, koledo,

Muško čedo, koledo.

 

3.

Oj ubava, koledo,

Mala momo, koledo,

Bog se rodi, koledo,

Ovog dana, koledo,

Dobri su ti, koledo,

Gosti došli, koledo,

Dobri su ti, koledo,

Glas doneli, koledo,

Ovce ti se, koledo,

Izjagnjile, koledo,

Sve jaganjci, koledo,

Kalušasti, koledo,

Sve ovčice, koledo,

Kalušaste, koledo,

Sve ovnići, koledo,

Vitorozi, koledo.

 

4.

Oj ubava, koledo,

Mala momo, koledo.

Bog se rodi, koledo,

Ovog dana, koledo,

Dobri su ti, koledo,

Gosti došli, koledo,

Dobri su ti, koledo,

Glas doneli, koledo,

Krave ti se, koledo,

Istelile, koledo,

Natelile, koledo,

Sve kravice, koledo,

Sivuljice, koledo,

Sve vočići, koledo,

Poteglići, koledo.

 

5.

Oj ubava, koledo,

Mala momo, koledo.

Bog se rodi, koledo,

Ovog dana, koledo,

Dobri su ti, koledo,

Gosti došli, koledo,

Dobri su ti, koledo,

Glas doneli, koledo,

Kobile ti, koledo,

Iždrebile, koledo,

Sve ždrebice, koledo,

Levokrilke, koledo,

Sve ždrebići, koledo,

Putonozi, koledo.

 

6.

Oj ubava, koledo,

Mala momo, koledo.

Bog se rodi, koledo,

Ovog dana, koledo,

Dobri su ti, koledo,

Gosti došli, koledo,

Dobri su ti, koledo,

Glas doneli, koledo,

Svinje ti se, koledo,

Isprasile, koledo,

Naprasile, koledo,

Sve svinjice, koledo,

Barzuljice, koledo,

Sve veprići, koledo,

Barzuljići, koledo.

 

7.

Oj ubava, koledo,

Mala momo, koledo.

Bog se rodi, koledo,

Ovog dana, koledo,

Dobri su ti, koledo,

Gosti došli, koledo,

Dobri su ti, koledo,

Glas doneli, koledo,

Koze ti se, koledo,

Iskozile, koledo,

Nakozile, koledo,

Sve kozice, koledo,

Barzuljice, koledo,

Sve jarići, koledo,

Barzuljići, koledo.

 

8.

Oj ubava, koledo,

Mala momo, koledo.

Bog se rodi, koledo,

Ovog dana, koledo,

Dobri su ti, koledo,

Gosti došli, koledo,

Dobri su ti, koledo,

Glas doneli, koledo,

Pčele ti se, koledo,

Izrojile, koledo,

Narojile, koledo,

Sve pčelice, koledo,

Levokrilke, koledo.

 

9.

Došo Božić, koledo,

Dizajte se, koledo,

Svi ovčari, koledo,

Ovce vi se, koledo,

Izjagnjile, koledo,

Sve ovčice, koledo,

Kalušice, koledo.

Dizajte se, koledo,

Svi kozari, koledo,

Koze vi se, koledo,

Iskozile, koledo,

Sve kozice, koledo,

Vitoroge, koledo.

Dizajte se, koledo,

Govedari, koledo,

Krave vi se, koledo,

Istelile, koledo,

Sve kravice, koledo,

Sivuljice, koledo.

Dizajte se, koledo,

Svi svinjari, koledo,

Svinje vi se, koledo,

Isprasile, koledo,

Sve svinjice, koledo,

Labudice, koledo.

Dizajte se, koledo,

Svi konjari, koledo,

Konji vi se, koledo,

Iždrebili, koledo,

Sve ždrebići, koledo,

Putonogi, koledo.

 

10.

Vetar dunu, koledo,

Iz planine, koledo,

Te zaveja, koledo,

Vrana konja, koledo,

A na konju, koledo,

Dobar junak, koledo,

U junaka, koledo,

Pod pojasom koledo,

Oštri noži, koledo,

Jedan seče, koledo,

Pečenicu, koledo,

Drugi seče, koledo,

Kobasicu, koledo,

Treći seče, koledo,

Česnicu, koledo.

 

11.

Plovka šeta, koledo,

Po kućama, koledo,

Po pojate, koledo,

Pa mi budi, koledo,

Domaćina, koledo:

Hajd ustani, koledo,

Domaćine, koledo,

Nama Božić, koledo,

Sinoć dođe, koledo,

Pa donese, koledo,

Tri nožića, koledo.

Jedan nožić, koledo,

Za prasiće, koledo,

Drugi nožić, koledo,

Za jaganjce, koledo,

Treći nožić, koledo,

Za kolačići, koledo.

Tako nama, koledo,

Milo beše, koledo,

Svi ustasmo, koledo,

Pa ga lepo, koledo,

Dočekasmo, koledo,

Prvo usta, koledo,

Naš domaćin, koledo,

Hajd ustajte, koledo,

Svi kućani, koledo,

Da čekamo, koledo,

Blagi Božić, koledo!

 

Izvor: http://www.kodkicosa.com/srpski_narodni_obicaji_iz_sreza_boljevackog.htm#Božić

PROČITAJ: GDE MOŽE DA SE KUPI KNJIGA TRADICIONALNI RECEPTI DOMAĆE SRPSKE KUHINJE?

Pročitajte još:

Portal Recepti i Kuvar online je svrstan u TOP 50 sajtova u Srbiji!

Ukoliko vas interesuju svi naši recepti, kliknite na link: RECEPTI. Zbirke najboljih recepata naših saradnika nalaze se u sekciji kuvar, ukoliko želite više da pročitate, klikinte na link: KUVAR. Ukoliko želite da pogledate našu naslovnu stranu, kliknite na link: RECEPTI I KUVAR ONLINE homepage.

Ne propustite nijedan recept – Recepti i kuvar online na Facebook-u. Ostanite u toku, pratite Recepti i Kuvar twitter obaveštenja!