U poslednjih 10 godina dana portal Recepti i Kuvar Online privlači veliku pažnju i velike posete, čija je ambicija da predstavlja regionalnu bibliju kulinarstva.
Od prvog dana, portal su upečatljivo obeležile velike posete zainteresovanih korisnika, koje su učvrstile prisustvo ovog portala na regionalnom tržištu.
Najveći uspeh portala Recepti i Kuvar Online, bio je izbor u TOP 50 najboljih online stvari, tj. u TOP 5 za kategoriju Moderna porodica, za 2015. godinu, od strane redakcije PC PRESS.
Osim ove velike nagrade, najznačajniji projekat koji je obeležio postojanje portala, bio je priprema knjige Tradicionalni recepti domaće srpske kuhinje, čiji je autor Miodrag Ilić, odgovorni urednik portala. U projektu je aktivno učestvovalo i uredništvo, kao i brojne saradnice portala. Prvo izdanje knjige upravo je rasprodato i priprema se drugo izdanje.
Nagli i upadljivi uspeh ovog portala nije ni malo iznenađujući kad se zna da iza njega stoji porodična kompanija i projekat u vlasništvu kompanije Linkom-PC doo Beograd, regionalnog ICT integratora.
Na portalu Recepti i Kuvar Online saradnici i posetioci mogu da objavljuju svoje recepte, pronađu neke nove kao i da se informišu o raznim aspektima kuvanja. Započet je tiho, praktično kao tajnoviti pilot projekat, ali je ipak uspeo da za samo nekoliko meseci okupi veliki broj posetilaca i saradnika.
Miodrag Ilić, vodeća osoba ovog projekta i suvlasnik kompanije Linkom-PC doo ima jednostavnu poruku: ”Počeli smo sa ambicijom da pokažemo kako izgleda kada se profesionalna “ukusna” platforma i uzbudljiva tema ponude pametnim i strastvenim korisnicima. Mi smo presrećni zbog dosadašnjeg uspeha, ali naše ambicije su veće, želimo da ovo bude referentna platforma za kulinare, kuvare i sve koji se bave dobrom hranom u ovom regionu pa i šire. Čuvamo tradiciju i gledamo u budućnost.“
Kao i svake godine, a uz podršku RTS Šarenice, portal Recepti i Kuvar Online bira najbolji recept godine, tj. najbolji tradicionalni recept. Svečana objava pobednika ovog konkursa za 2023. godinu biće u emisiji Šarenica 25.02.2024., tačno na datum 10 godišnjice postojanja portala.
Recepti i Kuvar Online, registrovani onlajn medij, svakodnevno se stara da na jednom mestu možete da pronađete najbolje recepte za svaku priliku, a uz mnoge druge teme namenjene entuzijastima za zdravo i ukusno kuvanje.
U mlaku mešavinu vode i mleka staviti kvasac, šećer i kašiku brašna i ostaviti da naraste.
U posudu staviti brašno, so, ulje, 1 jaje i nadošli kvasac i ostatak mešavine vode i mleka i zamesiti meko testo, pokriti i ostaviti 45 minuta da narasta.
Nadošlo testo podeliti na 5 loptica.
Svaku lopticu razvaljati veličine tepsije i staviti na papir za pečenje i svaku premazati omekšalim margarinom, zadnju ne premazivati.
Na sredinu testa staviti tj.označiti sa srednjom čašom.
Od ivice čaše testo raseći prvo na 4 dela i sva 4 dela po 4 dela tako da se dobije 16 loptica.
Svaku lopticu uvrnuti po 3 puta i prebaciti u tepsiju sa papirom.
Ostaviti 30 minuta da narasta.
Umutiti jaje, premazati pogaču i na sredini posuti susasom i peći 20 minuta na 180 stepeni.
Agropopodne, epizoda 18 – razgovor o tradicionalnim receptima – Iako je prvo izdanje knjige Tradicionalni recepti domaće srpske kuhinje rasprodato, tema je uvek interesantna i neiscrpna!
Sa Daliborkom Rajković o tradicionalnoj kuhinji u emisiji Agropopodne, u epizodi 18, na Agro TV Srbija.
Agropopodne, epizoda 18 – razgovor o tradicionalnim receptima – voditeljka Daliborka Rajković (VIDEO)
Labunište, selo koje se nalazi na zapadu Severne Makedonije, na 14 km severno od Struge prema Debru. Na padinama planine Jablanice, koja se izdiže zapadno od sela. Nadmorska visina je 870 m. Mesto pripada istorijskoj oblasti Drimkol, a od davnina selo je nazivano „Malom Šumadijom“.
Istorije se pišu i prepravljaju, kako je to politici zgodno, a spomenici i dela velikih umetnika ostaju – kao neizbrisiv trag. I dokaz.
Na Orištu, više centra sela, nalazi se spomenik:
POGINULIM BORCIMA LABUNIŠTANIMA – 1914-1918
ZA SLOBODU I UJEDINJENJE
Đorđe D Cvetković čet. vojvoda 1905
Nikola T. Кovačević
Petar S. Кovačević
Ljubomir M. Marković
Trifun B. Marković
Serafim V. Marković
Lambra V. Stefanović
Andra V. Stefanović
Nikola Vasiljević
Spasoje N. Cvetković
Mihailo T. Spasić
Duko V. Sekulić
Lambra Trifunović
Vasa Anastasijević
Jovan Z. Nikolić
Anđelko C. Nastić
Iraklije Đ. Кuzmanović
Dimitrije N. Dimitrijević
Druga strana:
Poginuli 1914-1918.
Кasim Miftarović
Ahmed Elmazović
Treća strana:
Pop-Stojan Кrstić poginuo 1890. g.
Pop-Stavra Кrstić poginuo 1904. g.
Ovaj starac ponosno stoji već stotinak godina, iako više niko na njega ne obraća pažnju. Svaka kap kiše, svaki zrak sunca, polako briše ova zaslužna imena. Samo je pitanje vremena, kada će on postati samo nečitljivi kamen.
Zato, bar ovde, neka ostane neki trag o tome. Gledajte i sećajte se ovih ljudi, ovih junaka. Neka im je večna slava i hvala!
I nisu to jedini stanovnici ovog mesta, mnogo je njih, rođenih u Labuništu, koji su zavredili da budu pomenuti (redosled po datumu rošenja):
Cvetko Jovanović (Labuništa, 1862 — 1938.) bio je srpski preduzetnik i dobrotvor po kome je beogradsko naselje Cvetkova pijaca dobilo naziv.
Anđelko Krstić, učitelj i pisac (Labuništa, 1871 – 1952.) – Pripovetke (knjiga prva, Beograd, 1932); Trajan (roman, Skoplje, 1932); Zatočnici (drama, 1937) — premijerno izvedena u skopskom narodnom pozorištu „Кralj Aleksandar I” 12. septembara 1937. godine; ripovetke (knjiga druga, Beograd, 1951); Sećanja (autobiografski zapisi), Institut za književnost, Beograd, 2000.
Ilija Ilić (Labuništa, 1879 – 1942.) bio je solunski dobrovoljac i heroj iz Prvog svetskog rata, o kome je Politika pisala 4. aprila 1941. godine.
Milisav Antonijević – Drimkolski (Labuništa, 1913— 2001.) bio je učitelj i prosvetni inspektor – Vatre sa Drimkola, pripovetke, 1956.; Međa smrti, roman, 1958.; Gnev, roman, 1963.; Iz jezera izronile munje, roman, 1979.;
I nisu jedini, nego neki od najznačajnijih. Danas ih se retko ko seća, bez obzira na veličinu i značaj njihovih života i onoga što su ostavili za sobom.
Moj otac Božidar je rođen u Labuništu. I njegov otac. I otac njegovog oca. Dalje ne znam. Nije mi preneto. Nažalost. Pradeda Ilija Ilić, bio je solunski dobrovoljac. Nosilac nekoliko odlikovanja. Prešao je oko 10.000 kilometara peške i vozom i 14.000 km morima, da bi došao na Solunski front. A onda, sa XXI pešadijskim pukom Srpske vojske, ko zna koliko – da oteraju neprijatelja iz Otadžbine. Njegov sin, a moj deda – Serafim Ilić, stradao je u bugarskom zarobljeništvu, smrzle su mu se noge. Bolovao je od gangrene nogu i relativno mlad umro. Nikad se nije odrekao stare lične karte Kraljevine Jugoslavije i prezimena Ilić. Sebe je nazivao Srbenda Ilić.
Porodične kuće više nema… „Padnala e“, kažu. Porodične dokumentacije nema. Ilijinih dokumenata nema. Ilijinih odlikovanja nema. „Ne znaeme kade e“. Možda ih nema, ali, mi se sećamo da su bili, da su postojali. NEĆE biti obrisani… Labunište, selo koje sanjam…
P.S. Da, da ne zaboravim – naziv mesta nije Labuništa, a još manje Labunishta, već Labunište.
Labunište – selo koje sanjam – spomenik na OrištuLabunište – selo koje sanjam – spomenik na OrištuLabunište – selo koje sanjam – spomenik na OrištuLabunište – selo koje sanjam – spomenik na OrištuLabunište – selo koje sanjam – spomenik na Orištu
KONKURS NAJBOLJA GIBANICA SRBIJE bliži se kraju. Pogledajte spisak 5 finalistkinja.
Proslavljajući 10 godina postojanja, portal Recepti i Kuvar online, tradicionalno bira najbolji tradicionalni recept godina, a ovaj put je to KONKURS NAJBOLJA GIBANICA SRBIJE. Za finalno rangiranje, sabirali smo broj komentara i broj lajkova na Fejsbuku i Instagramu.
KONKURS NAJBOLJA GIBANICA SRBIJE – 5 FINALISTKINJA
Božić na Solunskom frontu, 25.12.1917., naredba obr. 21432, Vrhovnog komandanta za svu vojsku.
Božić na Solunskom frontu, 25.12.1917.
NAREDBA OBR. 21432
VRHOVNOG KOMANDANTA ZA SVU VOJSKU
ZA 25. DECEMBAR 1917. GODINE U SOLUNU
JUNACI
I ove godine dočekujemo svetle praznike Hristovog Rođenja i Novu Godinu u ratu, van svoje mile Domovine; i ove godine primorani smo, da ove svečane dane provedemo samo u mislima sa našima milima i dragima u Otadžbini. Sticaj prilika nije nam dopustio, da u godini, koja se navršava, izvojujemo pobedu nad neprijateljem i da se vratimo na svoja ognjišta. Ali valja imati na umu da se pobeda u ovom džinovskom ratu može, uz pripomoć Božju, izvojevati samo hrabrošću i nepokolebljivom istrajnošću i strpljenjem. A Srbin, čije je legendarno junaštvo, istrajnost i strpljenje poznato širom celoga sveta, naoružan ovim vrlinama i verom u Boga, u svoju moć i neiscrpnu snagu svojih moćnih Saveznika, umeće sačekati trenutak konačne pobede!
Godina koju ispraćamo, dovela je u našu sredinu lep broj naše mile braće van Kraljevine: Srba, Hrvata, Slovenaca i Čeha. Oni su došli da se, rame uz razme, sa svojom dragom braćom iz granica Kraljevine Srbije, bore puškom u ruci i svojom krvlju za oslobođenje i ujedinjenje naše zajedničke mile Otadžbine: Srba, Hrvata i Slovenaca, toga našeg narodnog ideala. Svi zajedno imajte čvrstu nadu da ćemo, Božijom pomoću, u nastupajućoj godini postići naš uzvišeni cilj i obezbediti sebi sve blagodeti mira i budućeg razvitka.
U to ime Ja vas, junaci, pozdravljam sa: „HRISTOS SE RODI“ i „SREĆNA VAM NOVA GODINA“.
ALEKSANDAR s.r.
Izvor: Službeni VOJNI LIST, organ i izdanje Ministarstva vojnoga, urednik: načelnik opšte-vojnog odelenja, đeneralštabni pukovnik Miloš A. Jovanović, godina 36., Solun, 25. decembra 1917., broj 39.
Božić na Solunskom frontu, 25.12.1917. – Recepti i Kuvar online